BCS: Naglasci (kontrastivan)

[DenisBiH]

Pozdrav svima.

Može li mi neko dati 3-4 primjera sa kontrastiranim kratkosilaznim-vs-kratkouzlaznim naglaskom i dugosilaznim-vs-dugouzlaznim? Govorim o višesložnim riječima sa naglaskom na prvom slogu koje tu ako dobro razumijem ovo mogu imati sva četiri naglaska.

Također, kako je najlakše na osnovu izgovora u riječi odrediti je li silazni ili uzlazni?

Konkretno pitanje, šta bi bilo plȃva a šta pláva? Šta bi bilo prȃvom a šta právom?

I osjetite li vi ovu razliku u skòčiti vs skȍčīm? Ja nisam baš siguran, ali može biti da se varam pa bi mi trebao još koji primjer.

Edit: zamolio bih sokola da naslov teme ispravi u "BCS: Naglasci" ukoliko je moguće, ja sam zeznuo a ne vidim kako da ispravim.
​

 

[Duya]

E sad sam došao do tastature sa 100+ tastera, one sa 12 su malo nezgodne za odgovaranje na ovakva pitanja

Mislim da ne postoji nijedna riječ koja je minimalan par (minimalna četvorka? ) za sva četiri tipa naglaska. Evo primjera sa tri, a četvrta liči:

1. dugouzlazni: Studiram práva.
2. dugosilazni: Ovo su prȃvā kola.
3. kratkouzlazni: Ova linija je pràva.
4. kratkosilazni: Mlijeko daje krȁva.

Dugouzlazni i dugosilazni se relativno lako razlikuju: tu intonacija (tj. visina tona) raste, odnosno pada unutar samog vokala. Razlikovanje kratkouzlaznog i kratkosilaznog je nešto teže, i potrebno je malo vježbe, a akustički utisak često pobrka i ako je naredni slog sa nenaglašenom dužinom.

Metod koji ja koristim je da "otpjevam" (u sebi, poželjno , pogotovo ako ima ljudi okolo) riječ koristeći samo "m-m-m" ili "a-a-a" umjesto pravih slogova:

• Kod kratkouzlaznog, naredni slog je otprilike iste intonacije kao i naglašeni (zdràva, čèlo, mèrāk)
• Kod kratkosilaznog, naredni slog je "za oktavu" niži nego naglašeni (krȁva, nȅbo, kȍrāk).

U svakom slučaju, potrebno je malo vježbe i elementarna muzikalnost.

Što se tvojih pitanja tiče, konkretno:

plȃvā je određeni vid (Ovo je plȃvā žena.) a pláva neodređeni vid pridjeva (Ova žena je pláva.)
prȃvōm (istinskom) ljubavlju se voli; pràvōm (direktnom)linijom se ide; právom (zakonom) se vode sudije.

skòčiti, ali skȍknuti (probaj da ih izgovoriš s pogrešnim naglaskom, tj. da zamijeniš slogove, pa ćeš uočiti razliku); skȍčīm, ali tòčīm.

Postakcenatske dužine su u bosanskohercegovačkim govorima svuda očuvane (ponekad tu malo i pretjeramo u odnosu na oblike koje bilježe rječnici, bar sam kod sebe to zapazio) pa tu nećeš imati problema. U većini srbijanskih (osim zapadnih), kao i većem dijelu hrvatskih govora, tih dužina ili nema uopšte ili su jako slabo izražene.

 

[phosphore]

Pozdrav svima.

Može li mi neko dati 3-4 primjera sa kontrastiranim kratkosilaznim-vs-kratkouzlaznim naglaskom i dugosilaznim-vs-dugouzlaznim? Govorim o višesložnim riječima sa naglaskom na prvom slogu koje tu ako dobro razumijem ovo mogu imati sva četiri naglaska.

Također, kako je najlakše na osnovu izgovora u riječi odrediti je li silazni ili uzlazni?

Konkretno pitanje, šta bi bilo plȃva a šta pláva? Šta bi bilo prȃvom a šta právom?​

I osjetite li vi ovu razliku u skòčiti vs skȍčīm? Ja nisam baš siguran, ali može biti da se varam pa bi mi trebao još koji primjer.​

Edit: zamolio bih sokola da naslov teme ispravi u "BCS: Naglasci" ukoliko je moguće, ja sam zeznuo a ne vidim kako da ispravim.​

Melodiju akcenta određuješ slušanjem, ali možeš da se služiš i drugim sredstvima, tipa da li se akcenat prenosi na predlog ili poređenje sa drugim slovenskim jezicima, pošto su uzlazni akcenti nastali prenošenjem silaznih sa unutrašnjih slogova na slog ispred.

Dugosilazni vs. dugouzlazni: prâvo (=straight away) vs. právo (=the right), prâva (=a straight line) vs. práva (=the rights), mlâda (=a bride) vs. mláda (=young), vlâda (=he rules) vs. vláda (=the government), itd.

Kratkosilazni vs. kratkouzlazni: nedela vs. nèdelja, skupina vs. kùpina, gorica vs. stòlica, itd.

To su primeri iz mog dijalekta koji mi ovako padaju na pamet. Mislim da je u dijalektu koji govorim neutralizovana opozicija između kratkosilaznog i kratkouzlaznog dijalekta u dvosložnim rečima sa kratkim i otvorenim drugim slogom (tako da "kiša" i "žena", imaju isti kratak akcenat, ali "kišica" ima kratkosilazni, a "ženica" kratkouzlazni), neki se po rečniku kratkosilazni akcenti izgovaraju kao kratkouzlazni (tako da ja kažem "rekao" sa kratkouzlaznim, iako je u rečniku sa kratkosilaznim), gramatičke postakcenatske dužine su slabo izražene ali su leksičke očuvane (tako "gledam, gledaš, gleda" ima kratak ili poludug drugi slog, ali "seljak, bedak, merak" ima dug). Takve promene su moguće i u tvom idiomu.

 

[DenisBiH]

Puno hvala obojici! Kad polako razberem sve ovo i probam iskoristiti savjete javim se opet.

 

[Istriano]

Hello, could somebody tell me the accent in ribati (as in ribati sir), is it shortraising or longraising. I know that ribati (to catch fish) has a shortfalling tone. There could be a minimal pair (jedna) riba ~(on) riba, but I'm not sure.
Mnogo hvala.

 

[Anicetus]

Znam da je prošlo više od dvije godine, ali ako još nekoga bude zanimalo...

Moj je način za sigurno određivanje naglaska isprva bio izoliranje naglašenog sloga. Ako izgovoren sam za sebe zvuči isto kao i u riječi, znači da je silazan, i obrnuto. Nakon nekoliko dana ovakve analize u sebi naučio sam, valjda, kako što zvuči i otad svakoj riječi mogu odrediti naglasak sa sigurnošću, bez izdvajanja sloga.

Naravno, ovo je metoda određivanja standardnih naglasaka samo za one koji takve koriste u svom govoru. Govornicima koji nemaju tonove, npr. Zagrepčanima, mora biti jako teško i naporno svladati novoštokavski naglasni sustav.

Inače, kao što je Duya već objasnio, silazni naglasak znači da se isti slog izgovara i jače i višim tonom od ostalih, a uzlazni da je najviši slog iza najjačega. Zato zadnji slog u naglasnoj cjelini nikako ne može biti uzlazni.

Razliku između skòčiti i skȍčīm itekako čujem, ali moguće je i da se u mom kraju više "pjeva" nego drugdje. Uostalom, ako se ne varam, kratkouzlazni je naglasak isključivo novoštokavska izmišljotina i postoje govori koji imaju dugouzlazni, ali ne i kratkouzlazni.

Melodiju akcenta određuješ slušanjem, ali možeš da se služiš i drugim sredstvima, tipa da li se akcenat prenosi na predlog ili poređenje sa drugim slovenskim jezicima, pošto su uzlazni akcenti nastali prenošenjem silaznih sa unutrašnjih slogova na slog ispred.

Dugosilazni vs. dugouzlazni: prâvo (=straight away) vs. právo (=the right)

Ja bih pravo u značenju ravno izgovorio s kratkosilaznim naglaskom. U mene je prâvo (ali i s dugim o) N jd. srednjeg roda pridjeva pravi.

Hello, could somebody tell me the accent in ribati (as in ribati sir), is it shortraising or longraising. I know that ribati (to catch fish) has a shortfalling tone. There could be a minimal pair (jedna) riba ~(on) riba, but I'm not sure.
Mnogo hvala.

Ribati as in ribati sir has a long-raising accent.

(Jedna) riba and (on) riba are indeed a minimal pair, they're distinguished only by the long vowel in the present tense ending for the verb.