BCS: vrata i kolica

[doorman]

Pozdrav,

Jel mi moze netko objasniti zasto se neke rijeci, poput vrata i kolica koriste u mnozini kad se zapravo radi o jednom predmetu? Isto tako, zasto su te rijeci bas uvijek zenskog roda? Ili se zapravo radi o mnozini srednjeg roda, a pritom jednina istog ne postoji???

Recimo, jasna mi je situacija sa plucima: ipak imamo dva plucna krila

 

[Duya]

Cista spekulacija:
Vrata, odnosno dveri, nekada su "po defaultu" imala dva krila, a jednokrilna varijanta je nesto noviji izum. Otud pluralia tantum.

Slicno, kolica su deminutiv od kola, koja su oduvek imala više tockova (tj. kolâ).

 

[Duya]

P. S. I nisu ženskog, nego srednjeg roda množine . Ženskog su makaze ili ljestve. Nema posebnih razloga, jer gramatički rod ne slijedi neku logiku.

 

[pallina89]

Maybe off-topic

What does 'vrata i kolika' mean?

 

[Awwal12]

Maybe off-topic

What does 'vrata i kolika' mean?

Well, I do not know BCS, but I suppose that is "a gate and a garden/wicket gate" (Rus. "ворота/врата и калитка"). Sorry if I was mistaken.

 

[doorman]

Maybe off-topic

What does 'vrata i kolika' mean?

Vrata = a door
Kolica = shopping cart, wheelchair, etc. (pretty much anything on wheels {cars and such excluded, though})

 

[Awwal12]

Kolica = shopping cart, wheelchair, etc.

Thanks, now I got it. ) It is interesting to see how different are derivations of Ancient Slavic "kolo".

 

[doorman]

Cista spekulacija:
Vrata, odnosno dveri, nekada su "po defaultu" imala dva krila, a jednokrilna varijanta je nesto noviji izum. Otud pluralia tantum.

Slicno, kolica su deminutiv od kola, koja su oduvek imala više tockova (tj. kolâ).

Moram priznati da je meni to palo napamet. Ali mi nekako ne drži vodu jer u drugim (meni poznatim) jezicima nije tako... Isto tako, nameće se pitanje koja bi bila jednina tih imenica...

P. S. I nisu ženskog, nego srednjeg roda množine . Ženskog su makaze ili ljestve. Nema posebnih razloga, jer gramatički rod ne slijedi neku logiku.

Ma više sam mislio na činjenicu da sve te imenice bez jednine imaju prizvuk kao da su ženskog roda

Što se tiče ljestvi, ako su ljestve komad/stvar po kojoj se penjemo, što bi bila ljestva? Jedna od onih vodoravnih šipki? Mislim, kakvog smisla to ima? Šta ćeš sa samo jednom šipkom? Penjati se sigurno nećeš Pritom mislim na one ljestve koje recimo postoje u dvoranama za vježbanje ili rasklopive ljestve ili slično, ne na stepenice.

 

[marco_2]

Moram priznati da je meni to palo napamet. Ali mi nekako ne drži vodu jer u drugim (meni poznatim) jezicima nije tako...

In Polish we also have wrota and it's pluralia tantum but nowadays it's rather obsolete. It meant "a big gate, a barn door". This word has a common root with the old verbs zawrzeć and odewrzeć which meant "to close" and "to open" and the origin is Indo-European having equivalents in many non-Slavic languages.

 

[slavic_one]

Što se tiče ljestvi, ako su ljestve komad/stvar po kojoj se penjemo, što bi bila ljestva? Jedna od onih vodoravnih šipki? Mislim, kakvog smisla to ima? Šta ćeš sa samo jednom šipkom? Penjati se sigurno nećeš Pritom mislim na one ljestve koje recimo postoje u dvoranama za vježbanje ili rasklopive ljestve ili slično, ne na stepenice.

Ja znam što bi s ljestvicom Ljestvom zbilja ne, osim ako to nebi bila neka grozna pentatonička npr. ljestvica da joj jednostavno nebi mogao tepati

 

[Majalj]

Meni nije jasno zašto su jetra u množini.

Kola nisu ženski rod, nego srednji, samo u množini - kolo-kola.

 

[doorman]

In Polish we also have wrota and it's pluralia tantum but nowadays it's rather obsolete.

Meaning nowadays you have a normal noun for it?

 

[doorman]

Meni nije jasno zašto su jetra u množini.

Jetra je ženska imenica (jednina). Sa mnom se slaže i Wikipedia.

 

[slavic_one]

I know only for drzwi, which are also in plural.

 

[slavic_one]

Jetra je ženska imenica (jednina). Sa mnom se slaže i Wikipedia.

Da. Možeš reći "ideš mi na jertu" ili "ideš mi na jetra" (što bi bilo pogrešno, jer je samo jedna).

 

[marco_2]

Meaning nowadays you have a normal noun for it?

If you consider nouns in singular as normal... For "a door" we use drzwi, which, unfortunately, is also plural, but "a big gate" we call brama (singular) and "a small gate (e.g. to a garden) is furtka (also singular).

 

[Awwal12]

In Polish we also have wrota and it's pluralia tantum but nowadays it's rather obsolete. It meant "a big gate, a barn door". This word has a common root with the old verbs zawrzeć and odewrzeć which meant "to close" and "to open" and the origin is Indo-European having equivalents in many non-Slavic languages.

Russian:
ворота (vorota) - a gate (only plural).
врата (vrata) - a gate (only plural). The word is high or poetic, being a loanword from Old Church Slavonic (with its usual lack of vowels. ).

 

[marco_2]

Russian:
ворота (vorota) - a gate (only plural).
врата (vrata) - a gate (only plural). The word is high or poetic, being a loanword from Old Church Slavonic (with its usual lack of vowels. ).

Well, Bulgarian врата (vrata) is singular, so in this case they lost contact with Old Church Slavonic. It means "a door" or "a goal (as "a wooden frame with a net into which players must kick or hit the ball in order to score a point" of course )".

 

[Vukabular]

Vrata (door) - Sanskrit: द्वारी (dvarI), द्वारता (dvarata)
kolo, točak (wheel) - Sanskrit चक्र (cakra,chakra, čakra), वृत्र (vrtra) from Serbian vrti (spinning)
kolovrat - Sanskrit स्वस्तिक (swastika)

 

[bibax]

Czech:
vrata (only plural, neuter) = a gate, a big door (e.g. of the barn, factory/depot shed, lock chamber, ...);
Železná vrata = the Iron Gates (on the river Danube);
dim. vrátka (plur.) = wicket;


dveře (only plural, Old Czech dřvi cf. Polish drzwi) = any common door;

brána (fem. sing.) = a gate, (also a goal with a net); brány města/hradu/pevnosti = the gates of the city/castle/fortress;
dim. branka = small gate, wicket, (also a goal with a net; brankář = goalie);

btw, in Czech játra (= liver) is plurale tantum (for unknown reason), neuter (sing. would be *játro);

 

[Vukabular]

Serbian:
brana = dam, water gate
braniti = defend, protect